Temeljne, bazne emocije ili nepredvidive morske dubine

Temeljne ili bazne emocije temeljni su aspekt ljudskog iskustva i možemo reći kako se univerzalno doživljavaju u različitim kulturama. Nazivaju se još „osnovnim“ ili „primarnim“ emocijama i ujedno su gradivni elementi za sva druga složenija emocionalna stanja. Ako ih usporedimo s morem i morskim dubinama tada dno mora predstavlja temeljne emocije dok se iz njegove strukture rađa i stvara cijela paleta svih drugih emocionalnih stanja. Voda u moru je ta paleta emocionalnih stanja dok se u vodi tek oslikava dno iz kojeg se rađaju emocije i složena emocionalna stanja izazvana temeljnim emocijama.

Obično se smatra kako postoji pet osnovnih emocija: sreća, tuga, ljutnja, strah, iznenađenje i u ovo nabrajanje možemo uvrstiti i šestu, a ona je gađenje. Misli se kako su te emocije ugrađene u naš mozak i tijelo i često su povezane s određenim fiziološkim reakcijama i izrazima lica.

Sreća je možda najpriznatija osnovna emocija kojoj ljudi najviše teže, a povezuje se s osjećajima ugode, radosti i zadovoljstva. Sreću može potaknuti širok raspon podražaja, od provođenja vremena s voljenima do postizanja osobnog cilja ili postignuća. Najčešće se pokazuje kroz smijeh, suze radosnice, ugodan način komuniciranja, zadovoljstvo, ples, pokret … Svatko od nas drugačije doživljava sreću i povezuje ju s različitim životnim rezultatima.

Tuga je obično povezana s osjećajima gubitka, povrijeđenosti i razočaranja. Može ju potaknuti širok raspon događaja, od gubitka voljene osobe do osobnog neuspjeha ili nekog poraza. Vrsta je emocije koju opisuju kao emocionalno stanje koje prati sniženo raspoloženje, beznađe, nezainteresiranost, ravnodušnost i razočaranje. Izražava se putem plača i potrebom za povlačenjem od drugih osoba.

Ljutnja je emocija koja se često povezuje s osjećajima frustracije, iritacije, čak i bijesa. Snažna emocija koju prati osjećaj uznemirenosti, frustracije i neprijateljstva. Igra važnu ulogu u aktiviranju prirodne reakcije „bori se ili bježi“. Ljutnja može biti potaknuta širokim rasponom događaja, od osjećaja da se prema vama nepravedno postupa do osobnog gubitka ili nazadovanja. Najčešće se manifestira putem facijalnih ekspresija poput mrštenja lica, znojenja, crvenila. Prema drugima ljuta osoba pokazuje obrambeni stav koji može biti praćen glasnim govorom i vikanjem. Ljute osobe pokazuju nesigurnost i manjak kontrole koje pokazuju agresivnim reagiranjem.

Strah je emocija koja je povezana s osjećajima tjeskobe, nervoze pa čak i terora. On je snažna emocija koja predstavlja važnu ulogu u preživljavanju, spašava nas u opasnim okolnostima i poznata je u reakciji „bori se ili bježi“. Može biti potaknut širokim rasponom događaja, od boravka u opasnoj situaciji do doživljavanja traumatičnog događaja. Pokreće brojne fizičke manifestacije poput lupanja srca, napetosti mišića, znojenja, ubrzanog disanja… Različito doživljavamo strah, a intenzitet straha u uskoj je korelaciji s našom procjenom opasnosti.

Iznenađenje je emocija kratkog daha koja je povezana s osjećajima šokiranosti, čuđenja i zaprepaštenosti. Može biti pozitivna, negativna ili neutralna. Potaknuto je širokim rasponom događaja, od neočekivanih vijesti ili situacija do iznenadnih promjena okolnosti. Potiče reakciju „bori se ili bježi”, a događaji koji izazivaju iznenađenje duže i detaljnije se pamte te ostaju puno trajnije u sjećanju.

Gađenje je emocija koja je povezana s osjećajima odbojnosti, neljubaznosti i gađenja. Može biti potaknuto širokim rasponom događaja, od susreta s nečim neprivlačnim ili nehigijenskim do svjedočenja neetičkom ili nemoralnom ponašanju.

Iako se ove osnovne emocije smatraju univerzalnima, mogu se doživjeti i izraziti na različite načine, ovisno o kulturnim normama i osobnim iskustvima. Na primjer, neke kulture mogu staviti veći naglasak na izražavanje emocija kao što su tuga ili ljutnja, dok druge mogu cijeniti emocionalnu suzdržanost ili emocionalno potiskivanje.

Nabrojala sam temeljne, bazne emocije, ali bitno je naglasiti kako je teško procijeniti kada, koje i koliko se emocija javlja samostalno ili odvojeno od drugih. Moram primijetiti kako se najčešće istovremeno doživljava više različitih vrsta emocija. Emocije se miješaju, prate jedna drugu i slažu emocionalna stanja koja su nepredvidiva. Tako nastaju sekundarne emocije koje se dijele, miješaju i nemaju istovrsni obrazac po kojem se slažu. Bitno je razumjeti kako se emocionalna stanja ne javljaju izolirano i kako bismo sklopili dobar odnos s prepoznavanjem emocija kod drugih, prvo ih moramo znati prepoznavati kod sebe. Emocije su ključ po kojem vidimo kako živimo naše živote, kako stvaramo odnose i kako iz dana u dan funkcioniramo. Kako ćemo više razumijevati emocije tako ćemo moći bolje razumjeti svoja ponašanja i to ona koja nam stvaraju dodatne probleme.

Naše tijelo i naši tjelesni sustavi žive prilično samostalno iako se emocionalni, osjećajni i umni svijet mogu često manifestirati putem tjelesnog. Ljudi su poput aparata kojima toliko brzo stvaraju priče i često ljudski um poistovjećuje sve signale tijela s emocijama. A često su to samo tjelesni procesi koji se prirodno i samostalno dešavaju. Jer, kada se jave fiziološke senzacije na tjelesnom nivou tada ih naš um želi spojiti s napravljenom pričom, s čime se sve više i više zapetljavamo dajući nečemu život što će tako i tako proći. Znajte kako se naše emocije temelje na našim načinima razmišljanja o određenim situacijama, a ništa ne stvara urotu protiv zdravlja osobe.

Općenito, bazne emocije iz kojih izlaze sve druge emocije važan su aspekt ljudskog iskustva i pružaju nam vrijedne informacije o našem okruženju i našem unutarnjem stanju. Razumijevanje i upravljanje tim emocijama može biti važan aspekt osobnog rasta i blagostanja te nam može pomoći da se nosimo s životnim izazovima s većom otpornošću i lakoćom. Sretno!