Emocionalno prejedanje ili glad s kojom korijenje postojanja želi biti zaštićeno

Ljudsko tijelo je park u kojem je volja glavni vrtlar. (William Shakespeare)

Ako postoji išta sveto onda je to tijelo. (Walt Whitman)

U životu sam uvijek bio vrlo discipliniran. Unatoč visokoj dobi, redovno vježbam da tijelo ne propadne. Tijelo je instrument i ako je u lošem stanju takva će biti i koreografija. (Milko Šparemblek)

Emocionalno prejedanje predstavlja oblik poremećaja prehrane u kojem osobe koriste hranu kao sredstvo za suočavanje s negativnim emocijama poput stresa, tuge, dosade, osjećaja praznine ili anksioznosti. Za razliku od fizičke gladi, emocionalna glad javlja se iznenada i povezana je s potrebom za utjehom ili bijegom od neugodnih osjećaja.

Emocionalno prejedanje je nesvjesno ili kompulzivno konzumiranje hrane kao reakcija na emocionalna stanja, a ne na stvarnu fizičku glad. Iako hrana privremeno pruža osjećaj ugode i smirenja, dugoročno ne rješava uzrok problema i često dovodi do osjećaja krivnje i dodatnog stresa. Sama riječ „prejedanje“ opisuje stanje kada osoba u određenom vremenskom razdoblju pojede više hrane nego što njezin organizam treba i što mu je potrebno za prirodno funkcioniranje.

Emocionalno prejedanje može biti uzrokovano raznim okidačima, a među najčešće ubraja se velika razina stresa, negativne emocije, osjećaj praznine, dosade i bezvoljnosti, uzroci koje nosimo iz djetinjstva te utjecaj društva... Napisat ću nekoliko rečenica o spomenutim aktivatorima emocionalnog prejedanja:

* Stres i negativne emocije: Život u kojem danas živimo temelji se na sve ubrzanijem tempu, visokim očekivanjima prema pojedincu i sve većim uspoređivanjima koja su potencirana medijima, reklamama i društvenim mrežama. Sve navedeno u raznim kombinacijama stvara otpuštanje hormona kortizola, što povećava potrebu za hranom bogatu masnoćama i šećerima. Općenito, kortizol je jedan od najjačih pokretača žudnje za slanim, slatkim i hrskavim grickalicama. Njihovo konzumiranje tijelu pruža streloviti izvor energije. Na kratke staze to nas donekle smiri, ali jako brzo upadamo u začarani krug ovisnosti o istoj hrani. Taj krug ili potrebu za emocionalnim prejedanjem možemo opisati kao: /1/ nalazimo se pod velikom količinom stresa jer su pred nas postavljena visoka očekivanja i kratak vremenski rok, /2/ pojavljuju se mnogobrojna negativna emocionalna stanja i impuls osjećaja gladi javlja se kao spasonosno rješenje. Taj osjećaj gladi obećaje kako će riješiti naša negativna emocionalna stanja tek onda kada mu pružimo zadovoljstvo i ispunjenje. /3/ Uzimamo određenu količinu hrane i prazninu koja se javlja ne možemo popuniti. Prejedamo se i pojedemo više nego što smo odlučili pojesti. Teško nam je, svjesni smo i znamo koliko smo pojeli. Hrana nas je dovela do kratkotrajnog zadovoljstva, ali za to malo dobrog raspoloženja plaćamo preveliku cijenu. /4/ Tada nas preplavi osjećaj krivnje koji teško podnosimo. Dogovorimo se sami sa sobom kako ćemo idući put učiniti drugačije. Ali, … ponavljamo ponovno isti obrazac emocionalnog prejedanja.

* Osjećaj praznine: Hranu upotrebljavamo kao utjehu ili način ublažavanja osjećaja praznine. U nedostatku strasti i zadovoljstva suočavamo se s osjećajem tuge, depresije i osjećaja praznine. Upadamo u situacije iz kojih izlazimo sa sve većim nezadovoljstvom, nezainteresiranosti i lakim odustajanjem od bilo kojeg novog koraka. Javlja se višak slobodnog vremena koji prati nedostatak želje za promjenom. Jedino što nam se da je posjeta frižideru ili ormariću s grickalicama.

* Osjećaj dosade koji stvara osjećaj bezvoljnosti: Nedostatak aktivnosti i svrhe dovodi do traženja zadovoljstva u hrani sve s ciljem kako bismo izbjegli osjećaj dosade koja stvara osjećaj besciljnosti i bezvoljnosti.

* Negativna slika o sebi: Osobe koje imaju negativnu sliku o sebi često posežu za hranom kako bi se osjećale bolje i kako bi sa sitosti umanjili istinu koliko imaju nisko samopouzdanje. Emocionalnim prejedanjem lažu sami sebe i sve ono samopouzdanje koje imaju uništavaju same negativnom slikom o sebi i stalnim negativnim obrascem ponavljanja. Osobe se osjećaju kao drvo koje je gladno pohvale, lijepe riječi, blagosti prema sebi i prijateljskog odnosa sa sobom. Njihovo korijenje postojanja koje im šapuće tihim glasom „voli me“, oni čuju kao potrebu za hranom, slatkim zalogajem i grickalicama. Ta hrana ne može nahraniti, zaštititi i sačuvati korijenje postojanja koliko to može učiniti zagrljaj, ljubav prema sebi i topli odnos.

* Doživljaji koje nosimo iz djetinjstva: Emocionalno prejedanje je često povezano s navikom hranjenja iz djetinjstva. Hrana je često povezana s nagradama, poklonima ili utjehom u djetinjstvu. U želji da se dobije onaj lijepi i ugodan osjećaj, osoba ponovno poseže za hranom. Ponavlja obrazac emocionalnog prejedanja i prenosi ga u odraslu dob.

Postoje određeni znakovi po kojima možete znati pripadamo li grupi osoba koje imaju problema s emocionalnim prejedanjem. Nabrojat ću neke od njih:

* Pojavi se iznenadna, neočekivana potreba za hranom, osobito za slatkišima, brzom hranom ili ugljikohidratima.

* Niste gladni, nemate fizički osjećaj gladi, a ipak se priklonite navici prejedanja.

* Konzumirate hranu i taj način prepoznajete kako utišavate stres, dosadu, tugu, ljutnju, strah …

* Osjećate krivnju i sram nakon obroka.

* Ne možete kontrolirati količinu hrane te skriveno jedete veće unose slatkiša i grickalica.

Dugoročno emocionalno prejedanje dovodi do ozbiljnih posljedica po fizičko i mentalno zdravlje. Javlja se:

* Pretilost koja dovodi do zdravstvenih problema jer povećanje tjelesne mase može uzrokovati dijabetes tipa 2, bolesti srca i visoki krvni tlak.

* Javlja se osjećaj krivnje i nezadovoljstvo vlastitim tijelom što uništava samopouzdanje i sigurnost.

* Pojavljuju se psihički problemi u obliku straha, fobija, panike, depresije i anksioznosti te dodatno emocionalno opterećuju osobu.

* Osobe se sve više povlače u samoću, napuštaju društveni život zbog srama ili razvijene negativne slike o sebi.

Rješavanje emocionalnog prejedanja zahtijeva promjenu navika, samosvijest i ponekad stručnu pomoć. Ključni koraci uključuju:

* Identificiranje emocija ili situacija koje potiču emocionalno prejedanje i pronalaženje drugih načina suočavanja s emocijama. Tu se mogu primijeniti tjelesne aktivnosti, meditacije, tehnike disanja te učenje tehnika s kojima si osoba sama može pomoći.

* Naučite bilježiti što, kada i zašto jedete. Bitno je postati svjestan kada jedete, što i zašto baš posežete za konzumiranjem te hrane. Svijest o hrani ujedno vas može dovesti do odgađanja uzimanja hrane te pomak zadovoljstva za neko drugo vrijeme dovodi do opuštanja, a ne zabrana.

* Fokusiranje na hranu, prepoznavanje signala gladi i sitosti te izbjegavanje distrakcija tijekom obroka. Pogotovo izbjegavajte za vrijeme hranjenja gledati bilo koji ekran, čitati knjigu ili igrati igrice.

* Naučite planirati obroke jer redovita i uravnotežena prehrana smanjuje rizik od impulzivnog ili emocionalnog prejedanja.

Emocionalno prejedanje nije samo pitanje hrane već je složen odnos između emocija, zadovoljstva i prehrambenih navika. Prepoznavanjem uzroka i razvijanjem zdravijih mehanizama suočavanja moguće je smanjiti potrebu za emocionalnim prejedanjem te poboljšati kvalitetu života. Uz podršku okoline i po potrebi stručne pomoći svaki korak prema promjeni vodit će do većeg zadovoljstva i emocionalne ravnoteže. Umjesto prejedanja odaberite zagrljaj prema sebi, mislite o pohvalama koje možete podijeliti sebi (najmanje dvadeset pohvala) i budite blagi i ljubavni. To je jedini put koji vodi do strasti i sretnog ljubavnog odnosa sa sobom. Sretno!