Autogeni trening i stresna zanimanja, zrake sunca otapaju led stvoren pod stresom

veljača, 2024.   |   Jadranka Škarica   |  
Autogeni trening i stresna zanimanja, zrake sunca otapaju led stvoren pod stresom

Suvremeni način života, brzina, nedostatak vremena, poslovne i obiteljske obaveze stvaraju stres. Stvoreni pritisak osoba sve teže i teže podnosi, a najmanje je naučena nositi se s njim. Uz sav stres, dodatni pritisak stvaraju i zahtjevna zanimanja koja traže visoki stupanj koncentracije, brzinu djelovanja i odlučivanja, mjerenje rezultata i takmičenje s drugim organizacijama. Sve to stvara još jači pritisak na psihičko stanje osobe. Zanimanja poput sudaca, odvjetnika, liječnika, posebno kirurga i anesteziologa, medicinskih sestara i tehničara, vrhunskih managera, profesora, učitelja, novinara, informatičara, policajaca …, zahtijevaju brzu reakciju, brzo djelovanje, preciznost, točnost, a pri tome još veći stres stvara visoki stupanj odgovornosti. Takav način života, stres i zahtjevi struke u psihičkom dijelu osobe stvaraju pritisak i osjećaj velikog „tereta“ odgovornosti. Taj „teret“ pritiska i odgovornosti neke osobe podnesu lakše, a neke se slamaju i teško preživljavaju.

Životno iskustvo i statistike pokazuju kako su upravo u nabrojanim zanimanjima vrlo često prisutni neki od raznih oblika ovisnosti poput alkoholizma, ovisnosti o marihuani, kokainu, heroinu… Sve se to događa jer osoba u jednom trenutku doslovno „popuca“ pod osjećajem pritiska i stresa. Ako osoba nema nekakav oblik „ispušnog ventila“ poput hobija ili nekakve dodatne aktivnosti, primjerice sportske aktivnosti kao što su nogomet, jedrenje, biciklizam, trčanje, planinarenje, motociklizam, kulinarstvo, vrtlarenje, humanitarni rad, izrada nakita itd., vjerojatnost je velika kako će se kod osobe koja obavlja takvo zanimanje kroz vrijeme razviti jedan od spomenutih oblika ovisnosti. Posebno se to dešava ako osoba nije sama kroz život naučila kako i na koji način se opustiti i smanjiti stupanj stresa i snažnog pritiska na psihičku stabilnost.

Ljudska osobnost i psihička stabilnost je krhka. Možemo je predstaviti poput stakla i nikada ne znamo kada će puknutii, kada će se slomiti pod svakodnevnim obavezama, stresom i zahtjevima okoline.

Prije nego što osoba uđe u neki od oblika ovisnosti ona osjeća nezadovoljstvo, ima osjećaj kako je pod velikim pritiskom, kako neće stići sve obaviti jer ju pritišću rokovi, kako neće uspjeti ostvariti normu ili završiti novi predmet, kako neće uspjeti riješiti nove pacijente, kako neće…. Osoba se osjeća razapetom između stvarnih mogućnosti i zahtjeva okoline ili ulazi u procjep stvoren između osobnih želja i vremenskih mogućnosti ostvarenja. Psihički svijet šalje poruke preko fizičkog tijela i „govori“ kako osoba nešto mora promijeniti u svom životu. Prvi simptomi koji su samo alarmi koji zvone na uzbunu su osjećaj pritiska u grudima, ili osjećaj vrtoglavice kada se osoba nađe na ulici ili u zatvorenom prostoru, nervoza u želudcu, bolovi u leđima, napadi panike, šum u ušima … Jedino pitanje koje se postavlja je hoće li osoba bilo što učiniti s čujenim alarmom ili će se i dalje nastaviti ponašati prema starim obrascima. U slučaju nepromjene pritisak i stres mogu postati preveliki tako da osoba može „pobjeći“ u neki od oblika ovisnosti kako bi se svakodnevno mogla nositi s visokim stupnjem stresa. Dugotrajna nepromjena starih uništavajućih obrazaca može dovesti do ozbiljnih fizičkih oboljenja.

Kroz klasični sustav obrazovanja svi mi dobivamo teoretska znanja o različitim područjima znanosti iz matematike, fizike, stranih jezika, biologije, kemije, povijesti, geografije itd. Nažalost, nitko nas tijekom života ne uči kako i na koji način se možemo nositi sa stresnim situacijama. Ne daju nam načine samopomoći kako i na koji način se opustiti a da pri tome ne koristimo neki od stimulansa koji štete našem fizičkom i psihičkom zdravlju (alkohol, marihuanu i sl.) jer oni nas mogu odvesti u pogoršanje životnih okolnosti, kako po fizičkom tijelu tako i po psihičkom zdravlju. Zbog toga je cilj svake osobe poboljšati psihičko i fizičko zdravlje ovladavajući s nekom od metoda samopomoći, relaksacije ili disanja.

Iako živimo u 21. stoljeću još uvijek je veliki tabu otići kod psihijatra i psihologa te zatražiti pomoć, posebno ako ste osoba koja uživa ili misli da posjeduje društveni ugled. Međutim, nije uvijek potrebno ići kod psihijatra i uzimati lijekove koje će stručna osoba propisati. Puno je bolje djelovati preventivno prije nego osobu uništi intenzivna i dugotrajna izloženost stresu i pritisku te dovede da osoba potone u ovisnost ili ozbiljno ugrozi zdravstveno stanje fizičkog tijela.

Neke osobe koje su vjernici uspiju si pomoći sami ili uz pomoć svećenika, odlazaka na duhovne obnove i slično. Postoje isto tako i različite tehnike samopomoći i opuštanja kojima si osoba sama može pomoći.

Jedan od mogućih oblika samopomoći prije odlaska psihijatru ili psihologu je Autogeni trening koji je znanstveno priznata tehnika i metoda opuštanja i samopomoći. Znanstveno je dokazano da Autogeni trening dovodi tijelo u stanje opuštenosti, normalizira krvni tlak, normalizira rad srca, smiruje disanje i dovodi druge organe u stanje optimalnog rada.

Velika je i suvremenoj znanosti još neistražena snaga ljudske psihe. Autogeni trening može pomoći osobi da otkrije unutarnje potencijale ljudske psihe te otkrije kolika je snaga i sposobnost skrivena u svakom pojedincu.

S Autogenim treningom možemo sami sebi pomoći i uskladiti psihičko i fizičko zdravstveno stanje i kada nas život i životne okolnosti „bace u hladnu vodu“. Tada možemo ovladati s pomoćima kojima uzimamo malo „sunca“ za sebe i svoj život. Dobro nama, ujedno dobro i za druge! Sretno!

Autor teksta:   Jadranka Škarica