Depresija ili izlazak iz magle koja spava u ravnici

siječanj, 2025.   |   Jadranka Škarica   |  
Depresija ili izlazak iz magle koja spava u ravnici

Depresija je sveprisutno i iscrpljujuće stanje mentalnog zdravlja koje pogađa milijune ljudi u cijelom svijetu. Jedno jutro samo vam se ne izlazi iz kreveta, obukli ste se u maglu i samo bi spavali, spavali i spavali. Imate osjećaj kako biste prespavali dan, godinu, cijeli život. Iako je takav osjećaj snažan ipak ste svjesni svojih obaveza i dužnosti. Nevoljko se dižete iz kreveta i zadnjim snagama koračate u dan. Vučete se kao magla koja spava u ravnici! Obukli ste novu odjeću koja je obojana tugom i promjenjivim raspoloženjima i baš te boje djeluju na svaki segment vašeg života.

Depresija je složen poremećaj mentalnog zdravlja kojeg karakterizira osjećaj tuge, beznađa i gubitak interesa ili zadovoljstva u aktivnostima u kojima ste nekada uživali. Manifestira se u različitim oblicima, u rasponu od blagih do teških mentalnih stanja. Može utjecati na emocionalno bogatstvo osobe, fizičko zdravlje, odnose i općenito u potpunosti djeluje na kvalitetu života.

Uobičajeni simptomi depresije poput „magle“ uključuju uporne osjećaje tuge ili doživljaja praznine, nedostatak motivacije ili interesa za bilo koje aktivnosti, promjene u apetitu ili težini, poremećaj spavanja, poteškoće s koncentracijom, osjećaj krivnje ili bezvrijednosti pa čak i misli o samoozljeđivanju ili samoubojstvu. Simptomi se mogu razlikovati među pojedincima, a dijagnozu depresije treba postaviti mjerodavna osoba za mentalno zdravlje.

Depresija nastaje kombinacijom genetskih, socijalnih i psiholoških elemenata. Biološki čimbenici kao što su neravnoteža kemijskih procesa u mozgu, hormonske promjene ili obiteljska povijest depresije mogu pridonijeti razvoju simptoma koji narušavaju mentalno zdravlje osobe. Socijalni faktori uključujući važne životne događaje, kronični stres, traumu ili povijest zlostavljanja također mogu povećati rizik od depresije. Uz to, određene osobine osobnosti poput niskog samopoštovanja, uništavanja sigurnosti, perfekcionizma ili pesimističnog gledanja na životne okolnosti mogu učiniti pojedince osjetljivijima i stvarati podlogu za depresivna stanja, stvarati „ravnicu u koju se nastanjuje magla“.

Ako ste se vi sami ili netko koga poznajete izgubili u „magli koja spava u ravnici“ i borite se s osjećajem depresije, neophodno je potražiti stručnu pomoć. Bitno je postati svjestan kako niste sami i nije sramota potražiti podršku i pomoć. Stručnjaci za mentalno zdravlje, poput psihologa, psihijatra ili terapeuta mogu pružiti učinkovite opcije liječenja prilagođene vašim potrebama. Evo nekoliko načina za traženje pomoći i pronalaženje izlaza iz „magle koja spava“:

1. Pronađite psihoterapeuta i proradite traume koje trigeriraju stvaranje bezvoljnosti i tuge, provodite Autogeni trening kao tehniku s kojom učite kako sami sebi pomoći, razgovarajte s Kognitivno-bihevioralnim, Transakcijskim ili Realitetnim terapeutom, ili terapeutom koji provodi psihodinamičku terapiju i bilo tko od njih će vam pomoći kako možete istražiti svoje misli, emocije i ponašanja, identificirati ih kako ne bi izazvali negativne obrasce i kako možete razviti zdravije strategije suočavanja s traumatskim, ili neugodnim, ili stresnim životnim okolnostima.

2. U nekim slučajevima mogu se propisati lijekovi koji pomažu u upravljanju depresijom. Konzumiranje lijekova ne znači kako ste slabi ili nemate unutarnjih snaga s kojima se možete izboriti sami. Umorili ste se boraveći dugo vremena u „spavajućoj magli“, „atrofirali su vam mentalni mišići“ pa vam treba „štaka“ kojom ćete si pomoći i vratiti mentalni tonus mišića. Probudit ćete se iz „magle“ i život će vam izgledati ljepši i lakši. Antidepresivi djeluju na balansiranje kemijskih hormonskih procesa u mozgu, ublažavaju simptome i pružaju olakšanje dok se ne izvučete iz „spavajuće magle“. Važno je blisko surađivati s psihijatrom kako bi se odredio najprikladniji lijek i pratila njegova učinkovitost.

3. Praksa njegovanja samoga sebe kao osobe koja se navikla živjeti u „magli“ i svakodnevno gleda samo „spavajuću maglu“ zahtijeva usvajanje promjena životnih navika koje slijede zdraviji način života. Svaka promjena ima pozitivan učinak na raspoloženje i opću dobrobit pojedinca. Redovita tjelovježba, meditiranje, ovladavanje i prakticiranje vježbe disanja, Autogenog treninga, joge, molitve …, uravnotežena prehrana, dovoljno sna i bavljenje aktivnostima koje donose radost i ispunjenje mogu pridonijeti ugodnijem životu izvan „maglovitih područja“ te ublažiti simptome depresije.

4. Okružite se ljudima koji su vam podrška i izbjegavajte osobe koje vas opterećuju, uznemiravaju i podsjećaju na život u „spavajućoj magli“. Podršku i razumijevanje također možete ostvariti dijeleći svoja iskustva, brige i trijumfe s drugima koji su hodali sličnim putem, a ujedno potiče osjećaj zajedništva i smanjuje izolaciju.

5. Priznajte sebi kako je depresija bolesno stanje vašeg psihičkog perioda u kojem ste skupili toliko puno emocionalnog balasta i nosite beskorisnu prtljagu. Priznajte kako ste se izgubili u „magli“ i duži period ne vidite izlaz. Priznajte sebi kako je to stanje unutarnje boli i ima rješenje, a nije osobni nedostatak, promašaj ili neuspjeh života. Ponašajte se prema sebi s ljubaznošću, strpljenjem i razumijevanjem tijekom cijelog procesa ozdravljenja i budite sebi onakvi kakvi biste željeli da se najbolji prijatelj ponaša prema vama.

Uvijek imajte na umu koliko je osoba imalo depresivne epizode i riješilo ih. Niste u bezizlaznoj situaciji. Niste sami na ovom putu i uz svoju podršku i pomoć drugih osoba ljepši dani su pred vama. „Magla“ se digla i došao je život obasjan „suncem“ bez obzira na životne okolnosti koje se dešavaju. Sretno!

Autor teksta:   Jadranka Škarica

Knjige, priče, slikovnice