Panični napad ili iznenadni olujni pljusak iz tamnog oblaka

studeni, 2024.   |   Jadranka Škarica   |  
Panični napad ili iznenadni olujni pljusak iz tamnog oblaka

Zamislite iznenadni olujni pljusak iz tamnog oblaka ili iznenadni val intenzivnog straha i jako velike neugode koja guta vaš um i tijelo. Olujni pljusak je ugrozio vaše najelegantnije „odijelo“, vašu „svečanu haljinu“ i ne vidite izlaz. Nigdje se ne možete sakriti i zaštititi se. Pokisli ste do „gole kože“. Srce vam ubrzano lupa, toliko jako nabija da njegovo lupanje čujete po cijelom tijelu, dlanovi vam se znoje i postaje teško disati, svakog trena vjerujete kako je to smrt i kako umirete i to u „uništenom odijelu“ ili „svečanoj haljini“. Ovo zastrašujuće iskustvo obično je poznato kao napad panike, a za one koji su ga doživjeli može biti nevjerojatno uznemirujuće i zbunjujuće iskušenje. Osobe koje pate od panike doživljavaju simptome kao što su ubrzani puls, bol u prsima, gušenje, otežano disanje, vrtoglavica, trnci u udovima, znojenje, mučninu, osjećaj nadolazeće propasti ili gubitka kontrole ili smrti.

Napad panike je iznenadna pojava intenzivne tjeskobe praćena fizičkim i psihičkim simptomima koja se javlja iznenada i bez ikakvog vidljivog razloga. Tipično doseže svoj vrhunac unutar nekoliko minuta i može trajati kratko ili dulje. Točni uzroci napadaja panike nisu u potpunosti razjašnjeni, ali se vjeruje kako je riječ o složenom međudjelovanju genetskih, bioloških, psiholoških i okolišnih čimbenika. Osobe s obiteljskom poviješću paničnog poremećaja ili anksioznih poremećaja mogu biti osjetljivije na doživljavanje napadaja panike. Osim toga, značajni životni stresori, traume i određena medicinska stanja mogu pridonijeti pojavi napadaja panike.

Jedna od ključnih značajki napadaja panike je element nepredvidivosti. Mogu se pojaviti naizgled niotkuda, čak i u naizgled mirnim i uobičajenim situacijama. Ta nepredvidivost često dovodi do straha od budućih napadaja panike, što može rezultirati anksioznošću poznatom kao panični poremećaj. Strah od novog napada može natjerati pojedince da izbjegavaju određena mjesta ili situacije, što dovodi do ograničenja u njihovim svakodnevnim životima i društvenim interakcijama.

Suočavanje s napadima panike počinje shvaćanjem kako oni nisu opasni po život, iako se u trenutku panike osobe mogu osjećati nevjerojatno uznemirujuće. Prisjećanje na to može pomoći u ublažavanju straha i panike povezanih s tim iskustvom. Također je bitno konzultirati se sa stručnjakom za mentalno zdravlje koji može pružiti smjernice, podršku i odgovarajuće mogućnosti liječenja.

Među načinima pomoći kod rješavanja paničnih napadaja primjenjuju se Autogeni trening, vježbe disanja ili kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) koja se fokusira na prepoznavanje i izazivanje misli i uvjerenja koja pridonose tjeskobi i panici. Kroz izabrane metode pojedinci uče mehanizme suočavanja i tehnike opuštanja za upravljanje fizičkim i psihičkim simptomima napadaja panike. Lijekove, kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) također može propisati zdravstveni radnik kako bi se ublažili simptomi dok se sama osoba ne nauči izboriti sa simptomima paničnih napadaja ili dok si ne nabavi novo „odijelo“ ili „svečanu haljinu“.

Osim traženja stručne pomoći, postoje načini samopomoći koji mogu pomoći u upravljanju napadima panike. Vježbe dubokog disanja, poput dijafragmalnog disanja ili disanja u kutiji, mogu pomoći u regulaciji disanja i smanjiti intenzitet simptoma panike. Redovito bavljenje tjelesnim vježbanjem, prakticiranje tehnika svjesnosti i opuštanja te održavanje zdravog načina života također može pridonijeti općem blagostanju i smanjiti učestalost i ozbiljnost napadaja panike.

Podrška voljenih osoba može biti neprocjenjiva u vrijeme napadaja panike. Imati nekoga tko razumije i može ponuditi sigurnost i utjehu može napraviti značajnu razliku. Edukacija prijatelja i obitelji o napadima panike može pomoći u pružanju odgovarajuće podrške i stvaranju sigurnog okruženja za otvorenu komunikaciju.

Ključno je zapamtiti da je za oporavak od napadaja panike potrebno vrijeme i strpljenje. Liječenje je putovanje koje se razlikuje za svakog pojedinca. Uz odgovarajuću podršku, liječenje i praksu samopomoći moguće je ponovno zadobiti kontrolu nad napadima panike i tako si pomoći u ovladavanju vođenja ispunjenog života.

Ukratko, napadi panike mogu biti uznemirujući i razorni, ali ih je moguće kontrolirati uz prave alate i podršku. Traženje stručne pomoći, učenje mehanizama suočavanja i provedbe strategija samopomoći ključni su koraci prema učinkovitom upravljanju napadima panike. Naučite kako kiša ili olujno nevrijeme nenadano ne pada samo vama, niste sami i s vremenom i ustrajnosti moguće je prebroditi oluju unutar sebe i pronaći mjesto opuštenosti, mira, sigurnosti i otpornosti. Sretno!

Autor teksta:   Jadranka Škarica